Boje iza rešetaka: transformativna snaga umetničke terapije u zavodima u Srbiji

Tokom godina, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija u Republici Srbiji prepoznala je značajnu ulogu koju kreativne radionice i terapija slikanjem imaju u rehabilitaciji zatvorenika. Podstičući kreativnost i samoizražavanje, ovi programi pružaju zatvorenicima priliku da obrade svoja osećanja i ponovo izgrade ključne društvene veštine. Takvi napori postavljaju temelje za trajne promene, koje donose korist ne samo pojedincima, već i čitavim lokalnim zajednicama i društvu u celini. Terapija slikanjem kao put ka rehabilitaciji u Kazneno-popravnom zavodu u Požarevcu – “Zabela” Pod vođstvom Marka Stevića, stručnjaka za tretman u Kazneno-popravnom zavodu Požarevac-“Zabela”, radionice terapije slikanjem, pružaju zatvorenicima smisleno i strukturirano angažovanje, sa ciljem da istraže kreativnost i lična interesovanja, koristeći svoje vreme pozitivno i konstruktivno. Na početku, ove radionice su bile namenjene opštoj zatvorskoj populaciji, ali ubrzo je postalo jasno da imaju potencijal da odgovore na specifične potrebe zatvorenika koji su počinili nasilne ekstremističke prekršaje. “U ovom okruženju sa visokim stepenom obezbeđenja, kreativne radionice pružaju mogućnost za opuštanje i samoizražavanje, istraživanje emocija i kreativnost”, naglašava Marko, dok pokazuje primere umetničkih radova zatvorenika iz Kazneno-popravnog zavoda Požarevac-“Zabela”. Ti radovi prikazuju kako su slike zatvorenika evoluirale od jednostavnih tamnih oblika do prelepih, šarenih i detaljnih kompozicija. Prema rečima Marka, ovakav rad sa osuđenim licima predstavlja moćan alat za uspostavljanje kontakta, komunikacije i sticanje poverenja. Kroz umetnost, učesnici mogu da se izraze bez potrebe za rečima. „Kada je teško direktno govoriti o osećanjima, umetničko delo može postati medijum koji ih izražava i omogućava realizatoru radionice da bolje razume skrivene emocije i misli. Tokom grupnog rada, učesnici dele svoja ostvarenja, što doprinosi stvaranju osećaja zajedništva i podrške među članovima “, objašnjava Marko. Marko se priseća iskustva sa jednim nasilno ekstremističkim zatvorenikom, koji je ranije učestvovao u ovom programu. U početku povučen i skeptičan prema terapiji slikanjem, postepeno je postao radoznao i počeo da učestvuje u ovim radionicama. Njegove slike su na početku bile grube i tamne, odražavajući njegovu unutrašnju borbu i otpor promenama. Međutim, s vremenom, terapeut ga je nežno ohrabrivao da koristi nove boje. Kako je vreme prolazilo, njegova umetnička dela postala su mekša i živopisnija, što je označilo primetnu emocionalnu transformaciju. Posle terapije, postao je smireniji, otvoreniji i počeo je da pomaže drugima. Ovaj proces mu je omogućio da ponovo pronađe nadu i razmisli o pozitivnoj budućnosti izvan zatvora. Podrška upravama zavoda u kreiranju novih pristupa rehabilitaciji Na ovom putu, Savet Evrope ima značajnu ulogu u podršci upravama zavoda da razviju nove pristupe rehabilitaciji i preusmere svoje politike sa naglaska na bezbednost ka pristupima koji podstiču angažovanje, motivaciju i promenu ponašanja. Takav pristup je zasnovan i na Evropskim zatvorskim pravilima, koje članicama preporučuju obrazovne i kreativne programe u okviru pristupa zasnovanog na ljudskim pravima tokom izdržavanja kazne. U nastojanjima da rehabilitacija postane sastavni deo zatvorskih sistema Zapadnog Balkana, program Evropske unije i Saveta Evrope Horizontal Facility pruža kontinuiranu i sistemsku podršku. Kroz pružanje tehničke ekspertize i jačanje kapaciteta, zatvorske uprave danas su bolje osposobljene za sprovođenje aktivnosti usmerenih na emocionalno izražavanje, socijalnu reintegraciju i rehabilitaciju zatvorenika. Iskustva iz Srbije, posebno iz Kazneno-popravnog zavoda Požarevac-“Zabela”, pokazuju da i male, na čoveka usmerene intervencije mogu proizvesti značajne pozitivne efekte. Motivacija, međutim,  ostaje jedan od ključnih izazova rehabilitacije u zatvorskom okruženju, što ukazuje na značaj pružanja bezbednog i podsticajnog prostora u kojem zatvorenici mogu da izraze sebe i aktivno učetvuju u procesu rehabilitacije. Ciljane aktivnosti, poput kreativnih radionica slikanja, pokazale su se kao efikasan način za otvaranje prostora za dijalog, smanjenje tenzija i izgradnju poverenja između zatvorenika i zaposlenih. Širenje dobrih praksi širom Zapadnog Balkana Ove dobre prakse sada se promovišu u svim zemljama korisnicama Zapadnog Balkana, sa ciljem da se uspešno iskustvo koje ima Srbija, prilagodi i primenjuje u drugim zatvorskim sistemima u regionu. Terapija slikanjem je više od radionice—ona predstavlja novi početak za zatvorenike. Nastavljajući da ulažu u kreativnu rehabilitaciju, zatvorski sistemi mogu pomoći da se prekine krug nasilja i ponudi nada za stvarnu transformaciju, obezbeđujući bolju budućnost nakon izlaska i sigurnije zajednice. Tokom godina, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija u Republici Srbiji prepoznala je značajnu ulogu koju kreativne radionice i terapija slikanjem imaju u rehabilitaciji zatvorenika. Podstičući kreativnost i samoizražavanje, ovi programi pružaju zatvorenicima priliku da obrade svoja osećanja i ponovo izgrade ključne društvene veštine. Takvi napori postavljaju temelje za trajne promene, koje donose korist ne samo pojedincima, već i čitavim lokalnim zajednicama i društvu u celini. Terapija slikanjem kao put ka rehabilitaciji u Kazneno-popravnom zavodu u Požarevcu – “Zabela” Pod vođstvom Marka Stevića, stručnjaka za tretman u Kazneno-popravnom zavodu Požarevac-“Zabela”, radionice terapije slikanjem, pružaju zatvorenicima smisleno i strukturirano angažovanje, sa ciljem da istraže kreativnost i lična interesovanja, koristeći svoje vreme pozitivno i konstruktivno. Na početku, ove radionice su bile namenjene opštoj zatvorskoj populaciji, ali ubrzo je postalo jasno da imaju potencijal da odgovore na specifične potrebe zatvorenika koji su počinili nasilne ekstremističke prekršaje. “U ovom okruženju sa visokim stepenom obezbeđenja, kreativne radionice pružaju mogućnost za opuštanje i samoizražavanje, istraživanje emocija i kreativnost”, naglašava Marko, dok pokazuje primere umetničkih radova zatvorenika iz Kazneno-popravnog zavoda Požarevac-“Zabela”. Ti radovi prikazuju kako su slike zatvorenika evoluirale od jednostavnih tamnih oblika do prelepih, šarenih i detaljnih kompozicija. Prema rečima Marka, ovakav rad sa osuđenim licima predstavlja moćan alat za uspostavljanje kontakta, komunikacije i sticanje poverenja. Kroz umetnost, učesnici mogu da se izraze bez potrebe za rečima. „Kada je teško direktno govoriti o osećanjima, umetničko delo može postati medijum koji ih izražava i omogućava realizatoru radionice da bolje razume skrivene emocije i misli. Tokom grupnog rada, učesnici dele svoja ostvarenja, što doprinosi stvaranju osećaja zajedništva i podrške među članovima “, objašnjava Marko. Marko se priseća iskustva sa jednim nasilno ekstremističkim zatvorenikom, koji je ranije učestvovao u ovom programu. U početku povučen i skeptičan prema terapiji slikanjem, postepeno je postao radoznao i počeo da učestvuje u ovim radionicama. Njegove slike su na početku bile grube i tamne, odražavajući njegovu unutrašnju borbu i otpor promenama. Međutim, s vremenom, terapeut ga je nežno ohrabrivao da koristi nove boje. Kako je vreme prolazilo, njegova umetnička dela postala su mekša i živopisnija, što je označilo primetnu emocionalnu transformaciju. Posle terapije, postao je smireniji, otvoreniji i počeo je da pomaže drugima. Ovaj proces mu je omogućio da ponovo pronađe nadu i razmisli o pozitivnoj budućnosti izvan zatvora. Podrška upravama zavoda u kreiranju novih pristupa rehabilitaciji Na ovom putu, Savet Evrope ima značajnu ulogu u podršci upravama zavoda da razviju nove pristupe rehabilitaciji i preusmere svoje politike sa naglaska na bezbednost ka pristupima koji podstiču angažovanje, motivaciju i promenu ponašanja. Takav pristup je zasnovan i na Evropskim zatvorskim pravilima, koje članicama preporučuju obrazovne i kreativne programe u okviru pristupa zasnovanog na ljudskim pravima tokom izdržavanja kazne. U nastojanjima da rehabilitacija postane sastavni deo zatvorskih sistema Zapadnog Balkana, program Evropske unije i Saveta Evrope Horizontal Facility pruža kontinuiranu i sistemsku podršku. Kroz pružanje tehničke ekspertize i jačanje kapaciteta, zatvorske uprave danas su bolje osposobljene za sprovođenje aktivnosti usmerenih na emocionalno izražavanje, socijalnu reintegraciju i rehabilitaciju zatvorenika. Iskustva iz Srbije, posebno iz Kazneno-popravnog zavoda Požarevac-“Zabela”, pokazuju da i male, na čoveka usmerene intervencije mogu proizvesti značajne pozitivne efekte. Motivacija, međutim,  ostaje jedan od ključnih izazova rehabilitacije u zatvorskom okruženju, što ukazuje na značaj pružanja bezbednog i podsticajnog prostora u kojem zatvorenici mogu da izraze sebe i aktivno učetvuju u procesu rehabilitacije. Ciljane aktivnosti, poput kreativnih radionica slikanja, pokazale su se kao efikasan način za otvaranje prostora za dijalog, smanjenje tenzija i izgradnju poverenja između zatvorenika i zaposlenih. Širenje dobrih praksi širom Zapadnog Balkana Ove dobre prakse sada se promovišu u svim zemljama korisnicama Zapadnog Balkana, sa ciljem da se uspešno iskustvo koje ima Srbija, prilagodi i primenjuje u drugim zatvorskim sistemima u regionu. Terapija slikanjem je više od radionice—ona predstavlja novi početak za zatvorenike. Nastavljajući da ulažu u kreativnu rehabilitaciju, zatvorski sistemi mogu pomoći da se prekine krug nasilja i ponudi nada za stvarnu transformaciju, obezbeđujući bolju budućnost nakon izlaska i sigurnije zajednice.